Sastojak

ALCOHOL

Naziv / opis

Alkohol; Etanol


Funkcija(e) ovog sastojka u kozmetičkim proizvodima

ADSTRIGENS

Skuplja kožu i/ili zateže površinu kože

ANTIMIKROBNO

Pomaže u kontroli rasta mikroorganizama (npr. bakterija i gljivica)

KONTROLA VISKOZNOSTI

Povećava ili smanjuje viskozitet kozmetičkih proizvoda

MIRIS

Pojačava miris proizvoda i/ili parfImiše kožu

PROTIV STVARANJA PENE

Suzbija penjenje tokom proizvodnje ili primene kozmetičkih proizvoda

RASTVARAČ

Rastvara druge supstance


Poreklo

Sintetički/biljni


Pojava u kozmetici

U mnogim proizvodima kao što su parfemi, toaletne vode, kreme za kožu, kreme za brijanje i kreme za sunčanje


Pojava u drugim proizvodima

U prehrambenim proizvodima, kao stimulans, u sredstvima za čišćenje za dom i industriju, lekovima, dezinfekcionim sredstvima


Osnovne informacije o upotrebi u kozmetici

Alkohol služi kao rastvarač bez mirisa. U dezodoransima i proizvodima za posle brijanja deluje osvežavajuće i prijatno rashlađuje. U parfemima alkohol povećava isparavanje mirisa; sva parfemska ulja su lako rastvorljiva i stoga mogu optimalno da šire svoj miris. Štaviše, alkohol ima pomoćni efekat na očuvanje unutar kozmetičkih proizvoda (do 10%) i/ili potpuno očuvanje gotovog proizvoda (u rasponu od 15 do 20%). Alkohol ostaje samo kratko vreme na koži jer je veoma isparljiv i brzo isparava. U sledećim koncentracijama alkohol se koristi u različitim proizvodima: U parfemima za rastvaranje parfemskih ulja (do približno 80%), u losionima za posle brijanja sa antimikrobnim funkcijama i/ili adstringentnim efektom – za pročišćavanje kože - (do približno 60%), u dezodoransima (roll-on, pumpice i sprej) služi pre svega za rastvaranje sastojaka i efekat svežine (40 do približno 80 %), u bojama za kosu za rastvaranje prekursora boje (približno 5 do 12 %) i za negu usta u rastvorima za ispiranje usta, spremnim za upotrebu (do 10%) kao i u koncentrovanim rastvorima za ispiranje usta (do 25%). U oblasti nege kose alkohol služi za rastvaranje sastojaka i, dodatno, podržava ponašanje pri sušenju i dejstvo proizvoda za negu kose. U aerosolima, alkohol se koristi u lakovima za kosu (do 60%) i samo u manjoj koncentraciji u penama (do 5%). U proizvodima za kosu sa pumpom i dozatorima (približno 40%), gelovima za kosu i balzamima za kosu (2 do približno 20%) služi za rastvaranje polimera za stilizovanje, a u tečnostima za vrhove kose (približno 15%) za rastvaranje aktivnih sastojaka. Alkohol za ljudsku ishranu se oporezuje u EU; neoporezovani etanol je, dakle, denaturisan. Tokom denaturacije alkohola menja se njegov prirodni miris, ukus i/ili izgled (boja) dodavanjem takozvanih denaturanata. Denaturant je bezbedan za kozmetičku primenu, ali sprečava uživanje alkohola zbog svog neprijatnog ukusa. INCI naziv ALCOHOL DENAT. označava denaturisani alkohol. Alkoholi su generalno hidroksi derivati alifatičnih i alicikličnih zasićenih i nezasićenih ugljovodonika. Sistematski nazivi su izvedeni od onih matičnih ugljovodonika dodavanjem završetka -ol. U zavisnosti od broja OH grupa uključenih u molekul, pominju se monohidroksilni, dvohidroksilni (dioli) ili trohidroksilni alkoholi (trioli). U zavisnosti od položaja OH grupe u molekulu razlikuju se primarni, sekundarni i tercijarni alkoholi. Sledeći alkoholi se naročito koriste kao sastojci u kozmetičkim proizvodima: Etil alkohol (etanol) i izopropil alkohol (izopropanol) kao i polivalentni alkoholi glicerin (glicerol), propilen glikol, butilen glikol, pentilen glikol i heksilen glikol. Mirisi ili mešavine mirisa se u kozmetičkoj oblasti često nazivaju "parfemskim agensima" ili "parfemskim uljima". Na kozmetičkim proizvodima deklarisani su INCI nazivom "PARFUM". To su nerazređene pojedinačne supstance ili njihove mešavine koje potiču od prirodnih sirovina ili se mogu proizvesti (polu) sintetički. Oni su polazni materijali za proizvodnju parfema, parfemske vode, toaletne vode, kolonjske vode i drugih parfimiranih kozmetičkih proizvoda. Prosečan sadržaj mirisa u parfemu iznosi 15-30%, u parfemskoj vodi 10-14%, u toaletnoj vodi 6-9%, u kolonjskoj vodi 3-5%, kao i u kremama za kožu, šamponima, sprejevima za kosu i dezodoransima približno 0,2-1 % i približno 1-3% u dezodoransu u stikovima. Parfemska ulja obuhvataju eterična ulja, smole i apsolute. Izvori su, između ostalog, cveće, lišće i stabljika, plodovi i kore voća ili koreni biljaka; drveće, trava ili bilje, iglice, smole i balzami. Koriste se samo jedinjenja izdvojena iz prirodnih proizvoda kao što su aldehidi, ketoni, estri, alkoholi itd. (geraniol, citronelal, citral, eugenol, mentol), kao i polusintetički (citronelol, geranil acetat, jonon) i sintetički mirisi ( npr. feniletil alkohol i linalol). Mirisi životinjskog porekla kao što su mošus i ambra se retko koriste.


Pripada sledećim grupama supstanci

Razumevanje vaše kozmetike

Kako se kozmetika u Evropi održava bezbednom?

Strogi zakoni osiguravaju da kozmetika i proizvodi za ličnu negu koji se prodaju u Evropskoj uniji budu bezbedni za upotrebu. Kompanije, nacionalni i evropski regulatorni organi dele odgovornost za bezbednost kozmetičkih proizvoda.

read more

Šta treba da znam o endokrinim disruptorima?

Za neke sastojke koji se koriste u kozmetičkim proizvodima se tvrdi da su „endokrini disruptori“ zato što imaju potencijal da oponašaju neka svojstva naših hormona. Samo zato što nešto ima potencijal da oponaša hormon ne znači da će poremetiti naš endokrini sistem. Mnoge supstance, uključujući prirodne, oponašaju hormone, ali se pokazalo da vrlo malo njih, a to su uglavnom moćni lekovi, izazivaju poremećaj endokrinog sistema. Rigorozne procene bezbednosti proizvoda od strane kvalifikovanih naučnih stručnjaka, koje su kompanije zakonski obavezne da sprovedu pokrivaju sve potencijalne rizike, uključujući i potencijalne endokrine poremećaje.

read more

Da li je kozmetika testirana na životinjama? Ne!

U Evropskoj uniji je testiranje kozmetike na životinjama u potpunosti zabranjeno od 2013. Tokom poslednjih 30 godina, mnogo pre nego što je zabrana testiranja životinja stupila na snagu, industrija kozmetike i lične nege je ulagala u istraživanje i razvoj kako bi bila pionir u razvoju alternativa alatima za testiranje na životinjama u cilju procene bezbednosti kozmetičkih sastojaka i proizvoda.

read more

Šta je sa alergenima u kozmetici?

Mnoge supstance, prirodne ili veštačke, imaju potencijal da izazovu alergijsku reakciju. Alergijska reakcija se javlja kada imuni sistem osobe reaguje na supstance koje su bezopasne za većinu ljudi. Supstanca koja izaziva alergijsku reakciju naziva se alergen. Kozmetički proizvodi i proizvodi za ličnu negu mogu da sadrže sastojke koji mogu biti alergeni za neke ljude. To ne znači da proizvod nije bezbedan za druge ljude.

read more

Baza podataka

Kozmetika je ljudima važna i igra značajnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Evropski potrošači u proseku koriste preko sedam različitih kozmetičkih proizvoda dnevno. A vi? Sasvim je prirodno da želite da saznate više o sastojcima u tim proizvodima.

U digitalnom svetu u kojem živimo, preplavljeni smo informacijama o kozmetici. Međutim, teško je znati koje su među njima pouzdane. COSMILE Europe je evropska baza podataka kozmetičkih sastojaka koja nudi pouzdane, proverene i naučno podržane informacije o skoro 30.000 sastojaka koji se koriste u kozmetici.

Ova baza podataka će vam pomoći da razumete zašto se određeni sastojci nalaze u vašim kozmetičkim proizvodima; koja svojstva imaju i još mnogo toga. Baza podataka je trenutno dostupna na četrnaest jezika, a uskoro će ih biti još.

Pretraži bazu podataka