Sastojak
ALOE BARBADENSIS LEAF
Naziv biljke
Aloe Vera
Korišćeni delovi biljaka
Lišće (ili iglice)
Funkcija(e) ovog sastojka u kozmetičkim proizvodima
MIRIS
Pojačava miris proizvoda i/ili parfImiše kožu
Poreklo
Biljka
Pojava u kozmetici
Kreme za sunčanje, kreme, losioni, mleko za čišćenje, balzam posle brijanja, tonici za lice, ulja za negu itd.
Pojava u drugim proizvodima
Namirnice, npr. sok od aloe vere
Osnovne informacije o upotrebi u kozmetici
Aloe vera (INCI: ALOE BARBADENSIS) je biljka koja raste u suvim, vrućim predelima. Sok koji se dobija iz listova biljke (INCI: Aloe Barbadensis Leaf Juice) poznat je više od 1000 godina po svom dejstvu očuvanja vlage i regeneracije. Veliki broj različitih sastojaka kao što su polisaharidi, enzimi, aminokiseline, kao i antioksidansi, mineralne supstance i vitamini, posebno su efikasni u nezi kože. Kao pravi multitalent, sastojci aloe vere poboljšavaju zaštitne mehanizme kože, hidratiziraju, smiruju i imaju dekongestivni efekat. Dodatno, daju koži elastičnost i koriste se u nežnim uljima i emulzijama za celo telo, u kremama za sunčanje i u dekorativnoj kozmetici. Osim toga, ekstrakti se često koriste u šamponima, zato što pružaju vlagu kosi. Mirisi ili mešavine mirisa se u kozmetičkoj oblasti često nazivaju "parfemskim agensima" ili "parfemskim uljima". Na kozmetičkim proizvodima deklarisani su INCI nazivom "PARFUM". To su nerazređene pojedinačne supstance ili njihove mešavine koje potiču od prirodnih sirovina ili se mogu proizvesti (polu) sintetički. Oni su polazni materijali za proizvodnju parfema, parfemske vode, toaletne vode, kolonjske vode i drugih parfimiranih kozmetičkih proizvoda. Prosečan sadržaj mirisa u parfemu iznosi 15-30%, u parfemskoj vodi 10-14%, u toaletnoj vodi 6-9%, u kolonjskoj vodi 3-5%, kao i u kremama za kožu, šamponima, sprejevima za kosu i dezodoransima približno 0,2-1 % i približno 1-3% u dezodoransu u stikovima. Parfemska ulja obuhvataju eterična ulja, smole i apsolute. Izvori su, između ostalog, cveće, lišće i stabljika, plodovi i kore voća ili koreni biljaka; drveće, trava ili bilje, iglice, smole i balzami. Koriste se samo jedinjenja izdvojena iz prirodnih proizvoda kao što su aldehidi, ketoni, estri, alkoholi itd. (geraniol, citronelal, citral, eugenol, mentol), kao i polusintetički (citronelol, geranil acetat, jonon) i sintetički mirisi ( npr. feniletil alkohol i linalol). Mirisi životinjskog porekla kao što su mošus i ambra se retko koriste.
Pripada sledećim grupama supstanci
Regulisanje kozmetike
Kozmetički sastojci podležu propisima. Imajte na umu da se van EU na kozmetičke sastojke mogu primeniti različiti propisi.